Arhiva Baština - Kosača Cultural Route

Ranokršćanska bazilika u Vojnićima

urednik — Wed, 01 Dec 2021 13:56:53 +0000

Ranokršćansku baziliku, koja se nalazi u naselju Vojnići, na jugozapadnoj padini brda Klobuk, na lokalitetu Župnica, istražio je D. Sergejevski 1952. Imala je dimenzije 18 x 15 m, orijentirane istok – zapad, s trima uzdužnim prostorijama. U središnjem dijelu nalazio se prezbiterij s apsidom, naos i narteks, a u lijevoj bočnoj prostoriji istražen je krstionički bazen (piscina), slabo očuvan, kao i jedna zidana grobnica s kostima. U temeljima iskopano je dosta kamenih ulomaka – bazamenata, stupova, kapitela, imposta i parapetnih ploča. Nalaz avarske strjelice pronađen u šutu u naosu ukazuje na mogućnost da se rušenje bazilike dogodilo prigodom provala Avara. Zubom vremena danas su ostaci bazilike u vrlo zapuštenu stanju.

Objava Ranokršćanska bazilika u Vojnićima pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Rijeka Neretva

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:32:28 +0000

Rijeka Neretva dobila naziv prema antičkom toponimu Naron, Narenta i Nestos. Ovaj kraj u rimsko i prapovijesno vrijeme naseljavaju plemena Narensi skloni gusarenju. Pored povijesnog značaja, rijeka Neretva ima izniman hidrološki potencijal, a zajedno sa čak 22 pritoka čini dio jadranskog sliva. Izvire ispod planina Zelengore I Lebršnika, a kroz Bosnu i Hercegovinu protječe u dužini od 205 km, te kroz Hrvatsku 20 km. Osim toga, Neretva predstavlja i prirodnu granicu sjeverne Hercegovine u Konjicu. U gornjem toku je kanjonska rijeka, a zapadno od Konjica se ulijeva u akumulacijsko jezero Jablanica. U donjem toku se širi u deltu (Gabela), a od Opuzena se dijelu na čak 12 rukavaca. Konačno se u Jadransko more ulijeva u blizini Rogotina i Ploča. Pored prirodnih kapaciteta, delta Neretve je poznato uzgajalište mnogobrojnih poljoprivrednih proizvoda, a nudi i različite gastronomske specijalitete poput Neretvanskog brudeta. Na neretvi se orgnizira poznati turističko-sportski festival “Marton lađa”.

Objava Rijeka Neretva pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Izvor Klokun

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:31:11 +0000

Izvor izbija na ravnoj površini, a ulijeva se u Tihaljinu. Prema predaji, starina vrela kreće se od 200 do 250 godina, a nastalo je uslijed potresa. Po svojoj izdašnosti spada u red jačih vrela u Europi (treće u BiH). Rijeka Trebižat trenutačno živi od vrela Klokun, Sedra, Vrioštica i Studenčice.

Objava Izvor Klokun pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Manastir Žitomislić

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:27:43 +0000

Manastir Žitomislić je jedan od kulturno najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. vijeka, a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice. Nalazi se u kotlini na putu iz Mostara za južnu bosanskohercegovačku granicu, na krajnjoj zapadnoj liniji stare oblasti Dubrave. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir. Najveći ktitori manastira su bili iz porodice Miloradović i Hrabren. Manastir Žitomislić očuvan sve do 1992. godine imao je biblioteku sa više desetina starih rukopisnih knjiga iz 16. i 17. vijeka koje su tu došle poklonom ili su prepisivane te mali arhiv turskih dokumenata. Značajna kaligrafska djela čuvana u manastiru su Ćeladkovo evanđelje, Mineji, Panegirik, Oktoh, Molitvenik, Bogorodičina čudesa. Manastir je uništen do temelja 1992. godine. U toku 2003. i 2005. godine obnovljena je crkva i stari konak i osvešteni od strane Patrijarha srpskog Pavla u maju 2005. godine

Objava Manastir Žitomislić pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:26:07 +0000

Ustanova Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača kao pravni sljednik nekadašnjeg Doma kulture utemeljena je kao javno poduzeće 1994. Godine. Radovi na samoj zgradi započeli su 1959. Godine, a korišten je građevinski materijal koji je bio pripremljen za izgradnju katedralne crkve. Projektant izgradnje objekta zgrade je bio ing. Reuf Kadić iz Sarajeva.
Kompleks se danas sastoji od nekoliko dvorana različite namjene, najveća je koncertna dvorana sa 726 mjesta i popratnim objektima, zatim umjetnička galerija Kraljice Katarine Kosače i konačno mala dvorana – amfiteatar sa 120 mjesta za održavanje seminara, prezentacija ili promocija knjiga. Osnovne djelatnosti su prostor za organizaciju kulturnih, koncertnih ili kazališnih priredbi, prikazivanje filmova te različita umjetnička i literarna stvaralaštva kao i reprodukcijska izvođenja.

Objava Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Garda Herceg Stjepana Kosače Lubussa

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:21:50 +0000

Lubussa je počasna garda grada Ljubuškoga. Osnovana je 24. studenoga 2017. godine. Pripadnici garde su odjeveni u vitezove kako je izgledala garda Hercega Stjepana Kosače koja je godinama bdjela nad Ljubuškim. Dio je "Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje – tema srednji vijek”, projekta prekogranične suradnje između BiH i Crne Gore, kojim se potiče društveno-ekonomski razvoj. Udruženje trenutno baštini i upravlja sa bogatom opremom i kostimima srednjovjekovne garde „herceg Stjepana“. Garda koja se sastoji od 10 kostimiranih i naoružanih momaka ima određene potvrde autentičnosti i to zahvaljujući relevantnoj literaturi kao i vizualizaciji opreme i kostima u analognim muzejskim zbirkama (Dubrovnik, Konavle; Kotor, Sarajevo-Zemaljski muzej).

Objava Garda Herceg Stjepana Kosače Lubussa pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Stolačka Tarča

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:20:16 +0000

Stolačka tarča je srednjovjekovni sajam, jedini takav u Bosni i Hercegovini. Organizator sajma je povijesna postrojba Vitezovi hercega Stjepana Kosače Stolac. Održava se od 2015. godine, početkom svibnja, na starom gradu Vidoškom iznad Stoca, nacionalnom spomeniku BiH čija je revitalizacija jedan od glavnih ciljeva organizatora sajma. Na sajmu su sudjelovale viteške skupine iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke, a svake godine se uprizoruje Obrana hercegova grada. Posjetiteljima su dostupne radionice streličarstva, mačevanja, keramike i sl, prikazuju se srednjovjekovni i renesansni plesove te predstave. Kulturno-zabavna manifestacija svake godine privuče sve više viteških skupina iz raznh zemalja. Raste broj (vitezova), ali i domaćih volontera (uloge gubavaca, stražara, tamničara, zatvorenika). Iz godine u godinu bilježi sve više posjetitelja, ali i gostiju iz inozemstva, čiji broj prelazi više tisuća. Sajam je postao je brend Stoca i čitave Hercegove zemlje.

Objava Stolačka Tarča pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Stari most u Mostaru

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:16:09 +0000

Stari most sagrađen je u periodu između 1557.-1566. godine iznad rijeke Neretve. Na ovom mjestu ranije je izgrađen drveni most i dvije kule, o čemu svjedoče pisani izvori Vladislava Hercegovića, sina herceg Stjepana. Osmanlije ubrzo nakon osvajanja ovog područja grade prvi kameni most, pod upravljanjem osmanskog graditelja Hajrudina. Most povezuje dvije obale, a zbog morfologije terena karakteriza ga tanki i elegantni oblik sa lukom u dužini od 29m, odnosno visine gotovo 20m. Prema izvorima, za gradnju je iskorišteno 456 kamenih blokova i 300 000 osmanskih akči. Kamen pripada tipu tenelija, iskopan vjerojatno iz obližnjih kamenoloma. Uokolo mosta se vremenom razvio kompleks niza objekata različitih namjena. Zanimljivost je da je grad Mostar dobio ime po čuvarima lokalnog mosta, tkz. Mostarima. Upravo zbog svojih ambijentalnih i povijesnih vrijednosti prepoznat je kao jedan od glavnih simbola Mostara ali I šireg prostora Hercegovine. Srušen je tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1993. Godine, a obnovljen i uvršten na popis Svjetske kulturne baštine UNESCO-a 2004. Godine. Osim toga ima iznimnu turističku vrijednost za prostor Hercegovine. Na ovom lokalitetu se tradicionalno održavaju skokovi s mosta, u čemu sudjeluje čak i program Red Bull Svjetske serije u ekstremnim skokovima u vodu.

Objava Stari most u Mostaru pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Rimska villa Rustika "Višiči"

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:13:21 +0000

Na lokalitetu “Kućišta” nalazila se rimska villa Rustica u Višićima. Otkrivena vila tlocrtno odgovara redu rano rimskih gospodarskih imanja koja se sastoje od nekoliko zgrada različite namjene, među kojima su luksuzne stambene zgrade zauzimale centralne prostore. Zgrade su se dodirivale i međusobno su bile povezane tako da zatvaraju veća ili manja dvorišta. Sve zgrade su postavljene simetrično, po pravcu jugoistok-sjeverozapad. Prostori unutar luksuznih objekata imaju i sustavan podnog grijanja – hipokaust. Podnica leži na mreži glinenih stupaca, na čijoj površini su sačuvani brojni mozaici sa geometrijskim motivima, dok su na pojedinim zidovima vidljivi slabo sačuvani ulomci fresko slikarstva. Pojedine prostorije imaju ulogu kupelji sa bazenima za hladnu, mlaku i vruću vodu. Periferija kompleksa zgrada bila je ograđena zidom tamo gdje su se na periferiji nalazili otvoreni prostori dvorišta, ponekad i većih dimenzija.

Objava Rimska villa Rustika "Višiči" pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Franjevački samostan Humac

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:08:28 +0000

Nakon izgradnje prvoga samostana na širokom Brijegu franjevci su odlučili sagraditi još jedan samostan, i to na Humcu kod Ljubuškoga. Temeljni kamen novoga samostana blagoslovio je apostolski vikar fra Anđeo Kraljević 1867. Gradnja samostana trajala je desetak godina, a vodio ju je fra Nikola Šimović. U novi samostan, koji je dekretom generala Reda bio priznat 1876., smješten je novicijat Hercegovačke franjevačke kustodije. Budući da stara crkva zbog maloga prostora nije mogla zadovoljiti bogoštovne potrebe, posebice u vrijeme velikih blagdana, odlučeno je graditi novu funkcionalniju crkvu. Od 1987. - 1989. sagrađena je nova crkva sv. Ante, a konačni radovi dovršeni su u proljeće 2004. Bez obzira na izgradnju nove crkve otpočelo se s obnovom i zaštitom stare crkve, u kojoj se nalazio glavni oltar iz 1725. On se prije toga nalazio u u kaptolskoj crkvi sv. Franje u Zagrebu. Crkva je ponovno dobila izvorni izvanjski kameni izgled jer je s fasade uklonjena žbuka. Obnovljena stara crkva svečano je blagoslovljena krajem kolovoza 2010. Glavni barokni oltar iz 1725., nakon temeljite restauracije, vraćen je na svoje mjesto. Najstarije orgulje u Hercegovini iz 1871. također su nakon obnove vraćene na kor.

Objava Franjevački samostan Humac pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Franjevačka galerija "Majka"

urednik — Tue, 16 Nov 2021 20:06:30 +0000

U sklopu Franjevačkoga samostana Humac, Ljubuški, zbirka umjetnina, sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka otvorena je 2004. Ideja o osnutku zbirke potječe od dr. fra Ljudevita Rupčića i dr. fra Viktora Nuića. Njih dvojica odlučili su 2001. otvoriti jednu zbirku kao zajedničku donaciju samostanu na Humcu. Tijekom tri godine zbirka se višestruko povećala. Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi temeljito je obnovljena prostor bivše knjižnice, pa je tako zbirka, zahvaljujući donacijama djela potrebne umjetničke razine i sponzorima, svečano otvorena. Zbirka sadržava oko 250 umjetnina, od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike, crteži i grafike.

Objava Franjevačka galerija "Majka" pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Neolitičko naselje Velike Stine

urednik — Tue, 16 Nov 2021 19:59:56 +0000

Neolitik ili mlađe kameno doba je prapovijesno razdoblje obilježeno značajnim prije svega gospodarskim i društvenim promjenama koje su implicirale čitav niz novih pojava u materijalnoj i duhovnoj kulturi prapovijesnih ljudskih zajednica. Najvažniji aspekt koji se javlja u materijalnoj kulturi neolitičkih zajednica su predmeti od keramike (naročito keramičko posuđe), koji postaju osnovni element u određivanju neke neolitičke kulture. Koje su prema vlastitim afinitetima, i na sebi svojstven način tu keramiku izrađivale i ukrašavale. Potvrda u tom pravcu su i arheološka istraživanja lokaliteta „Velike stine”, gdje sjedilački način života potvrđuju nalazi kostiju velikih životinja, oruđe, kameni žrvnjevi, nožići, sjekire te najvažniji element, temelji naseobinskog objekta. U temeljima kamenog zida evidentirani su ostaci rupa za pozicioniranje drvenih greda, koje su predstavljale dio temeljne arhitekture. Reper za datiranje cjelokupnog nalazišta su mnogobrojni ostaci keramike danilske i hvarsko-lisičićke kulture poput posuda za kuhanje, plitica, ritona (kultna posuda) i sl. a karakteristični su za razdoblje između 5000-3500. god. pr. Kr. Neolitička nalazišta na otvorenom iznimno su raritetna, njihov jedini predstavnik u zapadnoj Hercegovini je lokalitet „Velike stine”, koji očigledno poradi položaja između dvaju rijeka u polju, pogodne klime i plodne zemlje, čuva ostatke brojnih neolitičkih a možebitno i starijih zajednica.

Objava Neolitičko naselje Velike Stine pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Rijeka Bregava

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Bregava (stari nazivi Vidoštica i Vidova rijeka) je lijeva pritoka rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini. Prolazeći kroz Stolac, pravi slapove i vodopade, teče na raznim nivoima, pravi ade. Razuđena obala omogućava pristup vodi na mnogobrojnim mjestima, pružajući stanovnicima Stoca posebnu vezu sa rijekom. Na adama su formirane bašče, kupališta, stambeni kompleksi. Nizvodno od stambenog kompleksa Begovina nalazi se vodopad Provalije. Od srednjeg vijeka do danas u Stocu je sagrađeno 15 mostova, od kojih 10 predstavlja povijesne građevine. Mlinice sa mlinovima za žito i stupe sa badnjevima za valjanje, pranje i bojenje sukna su bile građene na Bregavi od 15. stoljeća. Do II. svjetskog rata život građana Stoca je značajno ovisio o Bregavi s obzirom da su na njoj su bili smješteni privredni objekti koji su osiguravali život stanovnika. U Stocu je do danas sačuvano, u potpunosti ili u ruševinama, 12 cjelina sa mlinicama, stupama i badnjevima. Danas u Stocu postoje tri velika kamena mosta i četiri manja, svi su oni u upotrebi i u relativno dobrom stanju. Premda se razlikuju veličinom, koncepcijom, starošću, detaljima, itd., povezuje ih zajednička crta, tj. da su svi odreda ostvarenja domaćih majstora. U Stocu danas zatičemo sljedeće mostove: ćuprija u Begovini, Most Sare Kašiković, Inat ćuprija, Lučki most, Novi most, Most kod Šarića ljetnikovca, Most za prilaz Adi, Most kod Podradske džamije, Podgradska ćuprija, te Most u polju.

Objava Rijeka Bregava pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Hutovo blato

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Park Prirode “Hutovo blato” osnovan je 1995. godine. Nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, sa lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina Čapljina i Stolac. Zauzima površinu od 7411 ha. Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. “Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. god. Park prirode “Hutovo blato” upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

Objava Hutovo blato pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Grob Moshe Danona

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Jedan neobičan događaj osigurat će Stocu atribut drugog po važnosti hodočasničkog mjesta za Židove iz cijelog svijeta. Naime, Rabin Mosha Danon pošao je iz Sarajeva 1830. pješice na put u Palestinu kako bi ispunio zavjet, ali ga je smrt na tom putu zatekla kod Stoca. Pokopan je na mjestu na kojem je umro, a kameni spomenik nad njegovim grobom simbolizira ploče na kojima je bilo zapisano deset Božjih zapovijedi. Putu Moshe Danona u Svetu Zemlju prethodili su legendarni događaji iz 1819. godine kada je travnički Židov Moshe Haviljo prešao na islam i počeo poticati muslimane protiv svojih dojučerašnjih sunarodnjaka. Nakon što je pronađen mrtav, optuženi su i zatvoreni su svi ugledniji članovi židovske zajednice u Sarajevu. Kada se gradom pronio glas da će zatvorenici biti ubijeni, naoružane Sarajlije – muslimani opkolili su palaču Ruždi-paše i oslobodili zarobljene Židove. Rabin Danon se zavjetovao da će, ako se izbavi iz zatvora, otići u Palestinu, a ako na putu umre da ga sahrane na tom mjestu.

Objava Grob Moshe Danona pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Pećina Badanj

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Stolac bilježi znakove života počevši od epipaleolitičkog razdoblja (14 000.-12 000. p.n.e.). Negdje u koritu modre rijeke Bregave, u potkapini, u stijeni, 45 m iznad samog toka pračovjek je pronašao skrovište, pećinu Badanj. Ti prvi stanovnici su ostavili trag, gravuru, figuru konja gledanog s desnog boka napadnutog strelicama. Onima koji ne uočavaju važnost potrebno je istaknuti kako je to prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana i najstariji prikaz „likovne“ umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Objava Pećina Badanj pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Helenistička utvrda Daorson

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Postojanje Stoca i njegova okolice, negdje u hercegovačkom kršu, dokazuje i Daorson. Helenizirano Ilirsko pleme Daorsi koji su živjeli od 300. do 50. godine p. n. e. u dolini rijeke Neretve, grade svoj glavni grad u Stocu, po njima nazvan Daorson. U njemu su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora, fina keramika, brončana kaciga, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Danas, više od 3500. godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći, a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.

Objava Helenistička utvrda Daorson pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Nekropola stećaka Boljuni

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Nekropola se nalazi se u mjestu Boljuni, 12 kilometara jugozapadno od Stoca. Broji ukupno 273 stećka te je po veličini treća, a po brojnosti ukrašenih stećaka na prvom mjestu u BiH. Ukupno je ukrašeno 105 stećaka. Većina stećaka nastala je u 15. i 16. stoljeću. Među ukrasima koji se pojavljuju na nekropli Boljuni najznačajniji različiti oblici križeva uklesani u raznolikim inačicama, motiv povijene lozice s trolistom, motiv štita i mača, motivi rozeta i plastičnih vrpca, motivi ljudskih i životinjskih figura, scena lova, scena kola, mjesec i zvijezde. Posebnu pozornost na nekropoli privlači prikaz žene s djetetom u naručju koja vjerojatno simbolizira Bogorodicu s malim Isusom. Među najbogatije ukrašene spada stećak s velikim križem pod kojim je pokopan Vojvoda Vlatko Vuković iz roda Kosača.

Objava Nekropola stećaka Boljuni pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Nekropola stećaka Radimlja

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:57:29 +0000

Nekropola stećaka Radimlja spada u najvrijednije i najpoznatije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH (14. i 15.stoljeće). Karakteristike koje ističu njenu vrijednost su: brojnost primjeraka, raznovrsnost i zastupljenost svih osnovnih oblika, relativno visoka umjetnička kvaliteta izrade, bogatstvo dekoracija i natpisa koji spominju povijesne ličnosti te sama njena dostupnost i smještaj. Na nekropoli se nalaze 135 stećka, od kojih je 63 ukrašeno. Zaštitni znak ili znak raspoznavanja ove nekropole je muška figura s uzdignutom rukom i relativno velikom šakom i prstima, koja kao da govori putniku da će u ovom tvrdom i kršnom hercegovačkom kraju naići na gostoljubive i prijateljski raspoložene ljude. Posebnu važnost ima stećak velikaske pravoslavne obitelji Stipanovic Miloradovic. Na tom stećku se nalazi natpis na bosančici, koji glasi: Sie lezi dobri Radoe sin Vojevode Stipana na svoj bastini na Batnogah. Si bilig postav na me brat moj vojevoda Petar. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, dana 2002. godine donijela je odluku kojom se povijesno područje – nekropola stećaka Radimlja kod Stoca proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Objava Nekropola stećaka Radimlja pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Franjevačka galerija Široki Brijeg

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:56:38 +0000

Nakon izgradnje crkve i samostana, u Široki Brijeg već tijekom 19. st. pristižu prve umjetnine. Iako su radovi uglavnom religiozne tematike i nepoznatih autora, ispostaviti će se kao temelj za kulturološku revitalizaciju nakon brojnih neprilika koje donose svjetski ratovi. Osnove izgradnje Franjevačke galerije na Š. Brijegu donosi samostanska riznica otvorena 1979. godine, u čijem vlasništvu su brojne slike starih majstora, crkveno posuđe, ruho i stare knjige. Tijekom idućeg desetljeća samostan organizira brojne izložbe i tako pribavlja umjetnička djela trajnijeg značaja. Konačno, 1990. godine je dovršena zgrada u kojoj je uskoro otvoren stalni postav Franjevačke galerije Široki Brijeg. Osim već spomenute riznice stalni su postav sačinjavali izlošci slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, umjetnika naivne umjetnosti te djela avangardnih umjetnika. U trećem dijelu izložena su djela hercegovačkih slikara. Početkom Domovinskog rata stalni je postav maknut, a umjetnine su razmještene i pohranjene. Također je Galerija primila brojne umjetnine iz drugih muzeja i zbirki koji su bili ugroženi zbog ratnih djelovanja. Od otvorenja Galerije do danas priređene su brojne izložbe poznatih i manje poznatih umjetnika u galerijskim prostorima. Uz Galeriju je povezan i osnutak Akademije likovnih umjetnosti mostarskoga sveučilišta na Š. Brijegu.

Objava Franjevačka galerija Široki Brijeg pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Stari grad Vidoški

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:56:38 +0000

Vremeplov nas dovodi i do srednjovjekovnog grada koji se zove Vidoški utemeljen je u petom i šestom stoljeću, u vrijeme bizantskog cara Konstantina. Konstantin je u Stocu izgradio tvrđavu koja je štitila njegove trgovačke karavane koji su išli sa zapada prema istoku, nekadašnjem Bizantu, današnjem Istanbulu. Nakon cara Konstantina, grad je bio zapušten, sve do dolaska Slavena u osmom i devetom stoljeću, a u 14. i 15. doživio je svoj srednjovjekovni procvat, za vrijeme Hercega Stjepana Kosače. Grad 1471. godine osvajaju Turci i on dobiva današnje konture sa svim tvrđavama, zidinama i kulama. Grad broji 13 kula, a podijeljen je u donji, srednji i gornji. smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja obrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova. Današnji izgled grada cine ostaci onoga iz Austro-ugarskog razdoblja.

Objava Stari grad Vidoški pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Kanjon rijeke Lištice "Borak"

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:56:38 +0000

Rijeka Lištica prolazi kroz kanjon, tj. uski tjesnac omeđen stijenama i klisurama, a napaja se sa nekoliko izvora, od kojih je najpoznatije vrelo “Borak”. Uzvodno potoci kupe sve površinske vode za vrijeme obilnih padalina i otapanja snijega sa planine Čabulje, a konačno se slijevaju u rijeku Neretvu. Niske temperature vode se zadržavaju kroz cijelu godinu, a zahvaljujući pitkoj vodi i povoljnom kapacitetu, Lištica može opskrbljivati šire područje grada Široki Brijeg i okolnih naselja.

Objava Kanjon rijeke Lištice "Borak" pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Ranokršćanska bazilika u Mokrom

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:56:38 +0000

Ranokršćanska bazilika u Mokrom pripada bosansko-hercegovačkom tipu sa složenim tlocrtom, u čijem središtu se nalazi naos unutar kojeg se okuplja puk, narteks – natkriveni ulaz na zapadu, i na istoku polukružna apsida unutar koje se smješta prezbiterij tj. prostor za svećenika. Bočne prostorije služile su u svrhu pripreme liturgijskog slavlja (Katakumenej) ili održavanja obreda krštenja (baptisterij sa piscinom). Arheološka istraživanja organizirana su u dvije kampanje, i to prva sustavna 1952. godine (D. Sergejevski), odnosno druga revizijska istraživanja 1997.-98. godine pod vodstvom T. Anđelića i A. Zelenike. Među pokretnim arheološki materijalom, izdvaja se dio crkvenog namještaja sa tipičnim vegetabilnim reljefnim motivima koje datiramo u razdoblje od 6.-7. st.

Tragovi života iz kasnijih razdoblja nisu evidentirani, tj. Lokalitet se nakon 7. st. napušta i postupno razgrađuje u svrhu izgradnje recentnijih objekata.

Objava Ranokršćanska bazilika u Mokrom pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Kočerinska ploča

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:56:38 +0000

Kočerinska ploča je nadgrobni spomenik Vignja Miloševića pronađen u Kočerinskom polju krajem 19. st. Dugo vremena spomenik je bio ugrađena u zgradu župnoga stana na Kočerinu. Prigodom održavanja znanstvena skupa "Viganj i njegovo doba", natpis je izvađen iz zida i pohranjen u priručnu zbirku starina župe Kočerin.

Ploča je služila kao uzglavlje stećka Vignja Miloševića, koji je umro u proljeće 1404., pa možemo pretpostaviti da je te godine klesan i natpis. Njegov se grob i danas nalazi u Kočerinskom polju na lokalitetu Lipovica gdje je postavljena replika natpisa u prirodnoj veličini. Visina ploče je 137 centimetara, a širina 53 centimetra. Kočerinska ploča ima ukupno 80 riječi čime pripada grupi najduljih srednjovjekovnih natpisa pisanih ćirilicom (bosančicom). Posebna pažnja je posvećena klesarskoj izvedi slova i ornamenata. Tako je na gornjoj i bočnim plohama rub ukrašen vinovom lozom, križem, polumjesecom i rozetom.

Natpis čuva posebno dragocjene povijesne podatke kronološki navodeći bosanske vladare za koje je služio Vignje, ban Stjepana Kotromanića, kralja Tvrtka, kralja Dabišu, kraljicu Grubu (Jelenu) i kralja Ostoju. U svibnju 1404. godine Tvrtko II., uz pomoć Hrvoja Vukčića Hrvatinića, dolazi u sukob s kraljem Ostojom. U tom sukobu se najvjerojatnije i nastradao Viganj Milošević. Sudeći po bogatstvu nadgrobnog spomenika Viganj je pokopan uz sve počasti i pažnju tadašnjih uglednika.

U tekstu je zapisana i molba “I molu vas ne nastupaite na me ja sam bil kako vi este vi ćete biti kakov sam ja“ ipak, arheološka istraživanja su potvrdila da je grob Vignja Miloševića je oskvrnjen i opljačkan. Vrijednost ovog stećka ogleda se i u najstarijem spomenu imena Kočerin.

Objava Kočerinska ploča pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Stari grad Kruševac

admin — Thu, 24 Jun 2021 12:56:38 +0000

Srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na brežuljku iznad rijeke Lištice. Prvi puta ga spominje fra Petar Bakula u šematizmu hercegovačke franjevačke provincije još 1867. godine. Uskoro ga tematiziraju i drugi povjesničari, poput Fra Dominika Mandića, fra Rudolfa Bonića i fra Bonicija Rupčića koji donose zajednički zaključak o povijesnom nazivu Kruševica. U narodu su poznati i nazivi Gradina i Borak. Toponim Kruševica spominje se u četiri povelje iz 1. pol. 15. stoljeća, a najznačajnija je ona Argonskog kralja Alfonsa V. Prva istraživanja provedena su 1974.-76. godine pod vodstvom arheologa Tomislava Anđelića koji je unatoč skromnim nalazima pokretne baštine, uspio potvrditi arheološki potencijal kasnog srednjeg vijeka. Utoliko, možemo ovaj objekt pripisati hercegovačkim obiteljima velikaša Radovojevića i Vlatkovića te konačnom feudalnom vladaru herceg Stjepanu Kosači.

Objava Stari grad Kruševac pojavila se prvi puta na Kosača Cultural Route.

Rimski lokalitet Dračevica