Kosača Cultural Route » » Kočerinska ploča

Kočerinska ploča

Kočerinska ploča je nadgrobni spomenik Vignja Miloševića pronađen u Kočerinskom polju krajem 19. st. Dugo vremena spomenik je bio ugrađena u zgradu župnoga stana na Kočerinu. Prigodom održavanja znanstvena skupa "Viganj i njegovo doba", natpis je izvađen iz zida i pohranjen u priručnu zbirku starina župe Kočerin.

Ploča je služila kao uzglavlje stećka Vignja Miloševića, koji je umro u proljeće 1404., pa možemo pretpostaviti da je te godine klesan i natpis. Njegov se grob i danas nalazi u Kočerinskom polju na lokalitetu Lipovica gdje je postavljena replika natpisa u prirodnoj veličini. Visina ploče je 137 centimetara, a širina 53 centimetra. Kočerinska ploča ima ukupno 80 riječi čime pripada grupi najduljih srednjovjekovnih natpisa pisanih ćirilicom (bosančicom). Posebna pažnja je posvećena klesarskoj izvedi slova i ornamenata. Tako je na gornjoj i bočnim plohama rub ukrašen vinovom lozom, križem, polumjesecom i rozetom.

Natpis čuva posebno dragocjene povijesne podatke kronološki navodeći bosanske vladare za koje je služio Vignje, ban Stjepana Kotromanića, kralja Tvrtka, kralja Dabišu, kraljicu Grubu (Jelenu) i kralja Ostoju. U svibnju 1404. godine Tvrtko II., uz pomoć Hrvoja Vukčića Hrvatinića, dolazi u sukob s kraljem Ostojom. U tom sukobu se najvjerojatnije i nastradao Viganj Milošević. Sudeći po bogatstvu nadgrobnog spomenika Viganj je pokopan uz sve počasti i pažnju tadašnjih uglednika.

U tekstu je zapisana i molba “I molu vas ne nastupaite na me ja sam bil kako vi este vi ćete biti kakov sam ja“ ipak, arheološka istraživanja su potvrdila da je grob Vignja Miloševića je oskvrnjen i opljačkan. Vrijednost ovog stećka ogleda se i u najstarijem spomenu imena Kočerin.

ADRESA
Široki Brijeg
otkrijte
još lokacija
U 15. stoljeću obitelj Kosača vladala je područjem Huma (Hercegovina) i bila je jedna od najmoćnijih plemićkih obitelji u Kraljevini Bosni. Postoje pretpostavke da je obitelj dobila ime po selu Kosač u blizini rijeka Pive i Tare. Utjecaj i moć Kosače mogu se vidjeti za vrijeme prvog bosanskog kralja Tvrtka I.
“This website has been produced with the financial assistance of the European Union. The content of the website is the sole responsibility of University of Mostar and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union and/or ADRION programme authorities”.