Uspon i pad Kraljevine

Dolaskom Jelene Grube na prijestolje, moć plemstva, i Hrvatinića i Pavlovića, i Kosača je dodatno ojačana. U ovom, ali i u narednim razdobljima može se pratiti teritorijalno širenje i politička moć ove plemićke obitelji. Nije sporno da se bavi visokim političkim poslovima, prvenstveno misleći na sukob između Sigismunda i Ladislava Napuljskog. Vladar Hrana Vuković kao preteča, a njegovi sinovi i drugi nasljednici značajno proširuju teritorij. Početno područje kojim su upravljali odnosilo se na Prijepolje, Nikšić, Boku Kotorsku, Pljevlja i područje Cetine.

U kasnijim razdobljima proširili su se na čitavo područje Huma, a pred kraj Kraljevstva njihovo se područje počelo zvati Hercegovina. Zbog proširenja područja na Hum ponekad ih nazivaju i humskim plemićima. Vrhunac njihove moći i utjecaja vidi se u doba Sandalja Hranića i Stjepana Vukčića. O njihovoj moći i uspjehu svjedoče podaci o suprotstavljanju kralju, drugim velikašima u Bosni u to doba i isprva njegovanju prijateljskih odnosa s Osmanlijama.

Nadalje, teritorijalna stagnacija, gubitak moći i gotovo potpuni gubitak posjeda počeli su potkraj vladavine Stjepana Vukčića Kosače. Udajom Katarine Kosače, kćeri Stjepana Vukčića, za bosanskog kralja Stjepana Tomaša, počeo je njegovati prijateljske odnose s državnim vrhom. Međutim, valja napomenuti da su i nakon krvne veze s kraljevskom dinastijom vidljivi sukobi. Konačno, s padom Kraljevine Bosne 1463. godine, političko i teritorijalno uzdizanje ove obitelji je zaustavljeno. Otpor nekih pripadnika trajao je do početka 16. stoljeća, kada su Osmanlije zauzele veći dio njihovog teritorija. Na kraju, važno je spomenuti da je jedan od sinova Stjepana Vukčića Kosače, Stjepan, prešao na islam i stupio u službu Osmanskog Carstva pod novim imenom Ahmed-paša. Za života je uspio napre-dovati u državnim poslovima i bio je jedan od sultanovih najbližih suradnika.

Kulturno povijesna i prirodna baština

Pronađeno je ukupno 200 lokaliteta koji predstavljaju kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu, kao i ostalu turističku ponudu. Podijeljeni su u pet grupa. Kulturno-povijesna baština; prirodna baština; aktivni turizam; eno-gastro i smještaj. Kulturno-povijesna predstavlja baštinu iz različitih povijesnih perioda, među kojima su od posebnog značaja za ovu rutu povijesna nalazišta pod upravom obitelji Kosača.

Okosnicu ove rute tako predstavljaju tvrđave u Mostaru, Ljubuškom i Stocu, te srednjovjekov-na nekropola stećaka Boljuni (Stolac). Tvrđava u Mostaru (Stjepangrad) predstavlja administrativno i upravno središte Humske zemlje pod upravom herceg Stjepana Kosače, a isti vladar daje izgraditi drugu tvrđavu u Ljubuškom. Povijesni izvori nam također svjedoče da je obitelj Kosača u jednom trenutku upravljala i lokalitetom „Stari grad Vidoški“ u današnjem Stocu. Posebnu vrijednost donosi stećak koji pripada vojskovođi i upravitelju Humske zemlje iz obitelji Kosača, Vlatku Vukoviću. Ukopan je na nekropoli stećaka Boljuni koja je jedna od najreprezentativnijih spomenika ovog tipa baštine.

U tom smislu konačno predlažem rutu „Obitelj Kosača“; Stjepangrad (Blagaj) – tvrđava herceg Stjepana Kosače (Ljubuški) – Stari grad Vidoški (Stolac) – nekropola stećaka Boljuni. Ovom prostoru dakako pripada čitav niz drugih arheoloških nalazišta koji koji svjedoče o kontinuitetu života od prapovijesti do danas, ali i ostalih raznorodnih potencijala. Primjerice prirodna baština pored hidrološkog potencijala ima i povijesnu vrijednost komunikacije i povezivanja čitave zapadne Hercegovine sa jadranskim morem, još od prapovijesnog perioda. Zbog toga, ovu rutu mogu obogatiti impozantni vodopadi Kravica i Koćuša, izvor Buna, kao i močvarna područja Hutova blata. Aktivni turizam nudi različite dimenzije za osobe koje uživaju u hibridnoj kombinaciji posjete kulturnim i prirodnim znamenitostima te aktivnom odmoru. U tom smislu na ovom prostoru možete iskusiti letenje paraglajderom iznad tvrđave herceg Stjepana Kosače u Ljubuškom, vožnju biciklom i trčanje po povijesnim stazama ili uz bajer rijeke Trebižat, kajaking ili kanu safari, off road safari, sports-ko ili rekreativno penjanje, zip line, rekreativno jahanje i dr. slične aktivnosti. Nezaobilazan dio ponude čine eno gastro delicije i brojni smještajni kapaciteti.

Hercegovina prije svega ima dugu tradiciju vino-gradarstva i lokalne sorte iz kojih se proizvode vrhunska vina. A osim toga, može se pohvaliti i vrhunskim maslinovim uljima, medom i sličnim proizvodima domaće radinosti. Među eno-gastro iskustvima zasigurno Valja istaknuti da pojedini ugostiteljski objekti u svojim ponudama nude i obroke pod nazivom „hercegova plata“ ili „hercegov kolač“.