Srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na brežuljku iznad rijeke Lištice. Prvi puta ga spominje fra Petar Bakula u šematizmu hercegovačke franjevačke provincije još 1867. godine. Uskoro ga tematiziraju i drugi povjesničari, poput Fra Dominika Mandića, fra Rudolfa Bonića i fra Bonicija Rupčića koji donose zajednički zaključak o povijesnom nazivu Kruševica. U narodu su poznati i nazivi Gradina i Borak. Toponim Kruševica spominje se u četiri povelje iz 1. pol. 15. stoljeća, a najznačajnija je ona Argonskog kralja Alfonsa V. Prva istraživanja provedena su 1974.-76. godine pod vodstvom arheologa Tomislava Anđelića koji je unatoč skromnim nalazima pokretne baštine, uspio potvrditi arheološki potencijal kasnog srednjeg vijeka. Utoliko, možemo ovaj objekt pripisati hercegovačkim obiteljima velikaša Radovojevića i Vlatkovića te konačnom feudalnom vladaru herceg Stjepanu Kosači.